Za sprječavanje i poboljšanje stanja kod depresije iznimno je važno prisustvo omega 3 masnih kiselina u organizmu.
Organizam sam, ne može stvoriti omega 3 masne kiseline. Omega 3 su bitne za sastav i ravnotežu mozga. Dobro funkcioniranje moždanih stanica ne može se zamisliti bez istih. Već u majčinoj utrobi fetus preko posteljice apsorbira omega 3 masne kiseline. Dvije trećine mozga čine masne kiseline. Najviše se nalaze u membranama nervnih stanica. Čvrste masti (maslac i ostale životinjske masti) utječu na tvrdoću stanica mozga.
Prehrana siromašna omega 3 smanjuje iskustvo zadovoljstva, smanjuje se interes, prisutno je panično ponašanje u stresnim situacijama i sl. Dovoljno prisustvo omega 3 povećava dugoročno proizvodnju neurotransmitera energije i dobrog raspoloženja u dijelu mozga za osjećaje i emocije.
Tko ima najveću potrebu za omega 3 masnim kiselinama?
Fetus u utrobi majke i tek rođena beba imaju najveću potrebu za omega 3 masnim kiselinama jer je mozak kod bebe u punom razvoju. Studija u Danskoj tvrdi da one žene koje su uzimale dovoljne količine, pa i više omega 3 u prehrani tijekom trudnoće, rađale su bebe sa optimalnom tjelesnom težinom i nikad prijevremeno. Dojena djeca do 9 meseci poslije rođenja bila su inteligentnija u odnosu na drugu djecu do 30 godine kasnije. Važnost omega 3 nije bitna samo za trudnice i bebe, važna je i za ostale. A istraživanja su pokazala da Omega 3 pomažu i kod raznih oblika dermatitisa.
Povezanost depresije i omega 3 masnih kiselina
Što je prehrana bogatija omega 3, to su osobe manje sklone depresiji. Ova nesuglasnost između onoga za čim mozak ima potrebe i ono čime ga hranimo objašnjava i veliko prisustvo depresije u zapadnim zemljama u odnosu na manji broj osoba u zemljama Dalekog Istoka – Japan, Kina (gde se riba konzumira u većim količinama). Podaci govore da u Hong Kongu i Japanu depresivnih osoba ima 12 puta manje nego u nekim europskim zemljama, kao što je Francuska. Nedostatak omega 3 u organizmu uzrokuje upalne procese kroz reakcije oksidacije (srčane, degenerativne i sve ostale lakše i teže bolesti).
Gde ima omega 3 masnih kiselina?
Glavni izvori omega 3 masnih kiselina su alge i planktoni u moru. Ribe iz sjevernih mora sadrže najviše omega 3 masnih kiselina. Ribe koje se uzgajaju u ribnjacima sadrže manje omega 3. Najviše omega 3 sadrže skuša, haringa i sardina. Potom sljede tuna, pastrva, hadok i losos. U 100 grama skuše ima oko 2,5 grama omega 3, haringa sadrži 1,7 grama u 100 grama, tuna 1,5 grama u 100 grama, 100 grama lososa sadrži 1,4 grama, sardine u 100 grama imaju oko 1 gram omega 3.
U zelenom povrću nalaze se male količine omega 3, skoro u tragovima. Divlje životinje sadrže veće količine omega 3 u odnosu na domaće.
Sva biljna ulja, posebno ona koja su rafinirana sadrže omega 6, što stvara upale u organizmu. Maslinovo ulje ne sadrži ni omega 6 ni omega 3. To je i razlog da je ovo ulje najbolje u prehrani. Ulje od repice, konopljino i laneno ulje koje je već prethodno spomenuto, sadrže omega 3.
Važno je napomenuti da namirnice kao što su mlječni proizvodi, posebno maslac i vrhnje (sadrže zasićene masnoće) ograničavaju unos masne kiseline omega 3 u stanicu. To je i razlog što ih treba unositi u umjerenim količinama. Jogurt i mladi sir mogu biti bolji izbor od ostalih mlječnih proizvoda, jer zbog sadržaja kalcija sprječavaju apsorpciju zasićenih masnih kiselina u organizmu.
Po preporuci stručnjaka, da bi bili sigurni da unosimo dovoljno omega 3, možemo unositi dodatke prehrani kroz dvije masne kiseline iz ribe EPA i DHA. To može biti dobar izbor da se postigne antidepresivni efekt. Po prepuruci prof. dr Stola sa Harvarda, treba unostiti više EPA nego DHA, da bi se postigao antidepresivni efekt.
Iz Forever Asortimana možemo vam preporučiti dodatak prehrani Artic Sea Omega 3 koji ima višestruki učinak na zdravlje organizma Forever Artic Sea Omega 3
Prema nekim istraživanjima uzimanje omega 3 uz fizičku aktivnost čak i u maloj meri može smanjiti depresiju i smanjiti tjelesnu težinu kod gojaznih osoba. Pretpostavlja se da tijelo koristi omega 3 ograničavajući stvaranje masnog tkiva.
Osobe ženskog spola u odnosu na osobe suprotnog spola trebale bi više konzumirati ribu jer su sklonije oboljevanju od depresije.
Pravilnim unosom vitamina i minerala protiv depresije
Pored nedostatka omega 3, depresivne osobe često imaju manjak željeza, te nedovoljne količine vitamina B grupe, cinka, selena. Da li nedostatak ovih nutrijenata izaziva depresiju ili sama depresija utječe na način prehrane što dovodi do deficita ovih važnih nutrijenata, još uvijek je tema istraživanja. Promjena u prehrani kod stanja depresije treba poslužiti kao dopunska terapija, a o terapiji lijekovima odlučuju liječnici.
Matična mliječ zbog svog sastava i prisutnosti minerala i vitamina B kompleksa takodjer može biti dobar saveznik kod simptoma depresije Royal Jelly-Matična mliječ
Važno je unositi dovoljno folne kiseline, B6 i B12. Poznato je da nedostatak folne kiseline može pogoršati stanje depresije, a njena prisutnost u dovoljnoj količini može odložiti upotrebu antidepresiva.
Za zdravlje mozga neovisno od prisutne depresije hrana kao što su grah, integralne žitarice, orašasti plodovi, banane, pureće i pileće meso bez masnoća u kojoj ima vitamina B kompleksa može biti od velike koristi u sprječavanju depresije.
Unošenje namirnica koje sadrže triptofan (aminokiselina) je dobar put da se smanji prisustvo depresije i ublaže tegobe. Unos namirnica koje sadrže triptofan može biti od koristi da se depresija izbjegne, uz izbjegavanje ostalih faktora rizika, a jedan od najvažnijih je nedovoljno vježbanje i fizička aktivnost, te stres.
Triptofan je važan za proizvodnju serotonina (neurotransmiter) koji daje dobro raspoloženje. Bijeli kruh, šećeri i škrob sadrže triptofan, ali zbog naglog pada i skoka šećera. Unos hrane koja sadrži selen može biti od koristi u sprečavanju, a i kod već prisutne depresije.
Selen je sirovina za izgradnju enzima glutation-peroksidaze koji čuva stanice mozga od oštećenja. Dobar metabolizam i rad štitne žljezde vezan je za dovoljno prisustvo selena, čiji nedostatak izaziva depresiju.
Takodjer i dovoljan unos namirnica koje sadrže željezo omogućuje dobro raspoloženje i može utjecati na smanjenje depresivnog stanja.
Možemo na kraju zaključiti da pravilnim unosom hrane u organizam možemo utjecati na naše raspoloženje i emocije, a time i spriječiti nastanak depresije. Uz prehranu su uvijek dobrodošli dodaci prehrani na prirodnoj bazi, kako bi bili sigurni da u naš organizam unosimo optimalan omjer vitamina, minerala, aminokiselina i enzima koji utječu na kvalitetu zdravlja.
Proizvodi su dodaci prehrani i nisu zamjena za medicinsku terapiju.
Mogućnost narudžbe:
-putem WEB SHOPA
-ili POUZEĆEM
Forever Living posluje u preko 160 država svijeta, ako želite naručiti proizvod možete nam se obratiti putem kontakt obrazca na stranici ili nazovite na tel.+385 92/199-3693 ili kliknite link i naručite proizvod u državi u kojoj se trenutno nalazite Forever Card Club WEB SHOP
Izvor; Hrana koja liječi, prof. dr. M. Matić
vašezdravlje.com
Aloe Vera Blog
Webshop